1. Štenje Knjige Brojev
Br 11,25-29
|
25 Gospodin je prišao u oblaku doli i počeo govoriti Mojzešu. |
2. Štenje Pisma svetoga Jakova
Jak 5,1-6
|
1 Nut sada, vi bogatuši, plačite se i jaučite zbog nevolj, ke |
38 U onom vrimenu reče Ivan Jezušu: “Učitelj, vidili smo, da
jedan, ki nas ne naslijeduje, iziganja vraze u tvoje ime, i
mi smo mu to prepovidali!”
39 A Jezuš im reče: “Nekate mu kratiti, ar nije nikoga, ki bi
u moje ime čuda činio i potom odmah me grdio!
40 Ki nij protiv vas, je uz vas.
41 I kigod vam se dá napiti staklo vode u ime moje zato, ar
ste Kristuševi, zaista vam velim, da ne će zgubiti plaće
svoje!”
42 A ki spači jednoga od ovih malih, ki vjeruju va me, bolje
bi mu bilo, da mu se obisi malinski kamen na vrat, i da se
hiti u morje.
43 I ako te tvoja ruka na grih pelja, odsici ju, ar bolje ti je
knjastomu nutarpojti u život, nego da imaš dvi ruke i ideš
u pakao, u neugasivi oganj.
45 I ako te tvoja noga na grih pelja, odsici ju: ar bolje ti je
šantavomu nutarpojti u život, nego da imaš dvi noge, i
da te hitu u pakao.
47 I ako te tvoje oko pelja na grih, skini je van, ar bolje ti je
s jednim okom nutarpojti u kraljevstvo Božje, nego da imaš
dvoje oči, i da te hitu u pakao.
48 Kade črv njihov ne izumre i oganj se ne ugasi.”
Pripjevni psalam
Ps 19 (18),8.10.12-13.24
|
Naredbe Gospodinove srca kripu!
8 Gospodinov je zakon savršen, dušu on kripi, * svidočanstvo Božje je vjerno, mudrost malenim daje.
10 Strah Gospodinov je čist, on ostaje na vijeke, * istinite su Gospodinove odluke, sve su pravične.
12 Sluga tvoj trsi se na nje * i gorljiv je jako u čuvanju njevom. 13 Ali gdo opaža pogriške svoje? * Očisti mene od krivic otajnih!
14 Slugu svoga od gizdosti čuvaj, * da ona ne vlada nad manom. Onda ću biti nekriv i čist * od velike krivnje. |
U tumačenju i izvršavanju Božjih zapovidi dojdemo gusto na veliku pripreku: vjeru. Ona je vrlo odvisna od naše volje a opet, naša volja potiče iz lične slobode. Samo u potpunoj slobodi moremo iskreno vjerovati.
S druge strani moremo iskreno i lagati. Vjera se ne radja u laži, ali more umriti u laži. Ona se dobiva kot najskuplji poklon, ali se more izgubiti kot običan par ključev. Dakle, podložna onomu, kako se prema njoj držimo.
Vjera ne služi nam, nego mi tribamo njoj, da služimo. To je jedini korektni pristup, kim ćemo ostvariti naš dio u spasenju, ko nam je garantirano, u slučaju, da ga prihvatimo. Kako doznajemo danas u štenji, sluga vjere more biti i skrovit.
Ne mora biti dio našega puta i naših namjerov. Kada ide za milosti, gusto se u tom odnosu radja nenavidnost, ka nas vraća na Evandjelje prošle nedilje: ki će od nas biti veći u Kraljevstvu nebeskom? Moramo li se stalno naticati s drugimi, da bi bili bolji pred Bogom? Zato nam morebit i bludi neki, ki u skrivenosti svoje vjere čini isto tako čuda, Bog ga voli, živi Radosnu vist a i drugi ga volu, ar im tu vist dobro nazvišćava.
Navikli smo još od školskih dani, da budemo kompetitivni. Uvijek uredni, redovno pišemo domaću zadaću, javljamo se pri nastavi u uri, a čitamo i lekcije jur prije, da bi znali prije drugih. Ipak Božja rič nije škola u tom smislu. Jezuš voli urednost, ali nagradjuje i one, ki samo slušaju, ki nisu glasni a ipak su malo dalje od drugih u grupi. Jezuš nas voli i kada smo samozatajni i nagradjuje svaki naš trud. Zato tribamo voditi računa, kada govorimo o drugi i za druge: onda su naši (lični) kriteriji jako visoki, a mi vrlo oštri. A ča je s kriterijem prema Jezušu?
Kada pročitamo kraj današnjega Evandjelja, projde nam li mrzlo po hrptu i zgrabi li nas velik strah? Da li Jezuš misli to ozbiljno? Da li moremo uškoditi i naraniti sebe, da bi bili bogougodni? Kako ću sebi izvaditi oko? Ove paralele tribamo shvatiti kot Jezuševo upozorenje na sve čemerne stvari, ke nam dojdu od vani ali i iz nutra: očima vidimo ali kotrigi tijela grišimo. To nam je jasna poruka, da vjera nije magija, ka nas minja u nesagrišivo. Ona je sredstvo, kim idemo u najteže borbe - još i s nami sami.
Zato vjera more pomoći samo, ako potpuno slobodno prihvatimo sebe i prez straha počnemo, da djelamo na tom, da vjeri najdemo pravo mjesto, odakle će ona pustiti svoje korenje, kim ćemo čvrsto biti vezani za Rič Božju a sâde diliti sa svimi, ki su ih gladni i žajni: ne da svi to čuju i vidu, nego u tišini. Ar Bog najveć govori u tišini.
Uvodna molitva
Nebeskomu Ocu, po Jezušu Kristušu, upravimo svoje molitve i želje.
Prošnje
Gospodine, usliši nas.
Završna molitva
Nebeski Oče, neka nam tvoj Duh bude nadahnitelj, da u životu budemo ljudi širokih pogledov i kulture. To te prosimo po Kristušu, Gospodinu našem.
Amen.